Hrana

Jeste li znali da se prema Euromonitor International, tržište biljnih proizvoda samo u proteklom desetljeću u zapadnoj Europi udvostručilo, čineći 38,5% ukupnog globalnog prihoda?

Dok se očekuje da će globalno tržište biljne hrane rasti po stopi od 8,94 %, samo tržište proteina ubrzat će svoj rast za 18 % te dosegnuti prag od 28 milijarda dolara do 2025. godine. Stalno pokretanje novih veganskih tvrtki već podržava statistiku: usredotočeni su na zadovoljavanje rastuće potražnje za veganskom govedinom, ribom, sirom, mlijekom, jogurtom, jajima, pecivima, vitaminima i dodacima, od kojih je svaka pojedinačna niša u porastu. Štoviše, proizvodi ovih tržišnih niša ušli su u tradicionalne trgovačke lance te afirmirani proizvođači hrane uvode veganske i vegetarijanske linije proizvoda.

No zanimljivo je da je ovo tek početak. Prema organizaciji ProVeg International, sve veća ulaganja u tehnološke inovacije osiguravaju da će se okus, tekstura i osjećaj u ustima ovih proizvoda samo nastaviti poboljšavati daljnjim napretkom sastojaka i obrade. Kao najpriznatija veganska i vegetarijanska oznaka u prehrambenoj industriji, posjedovanje V-oznake znači da profitirate od ovog rastućeg tržišta.

Tržište biljnih proizvoda

Pregled

Globalni pomak prema biljnoj prehrani ima utjecaja na prehrambenu industriju, navodi GFI. Maloprodajno tržište hrane biljnog podrijetla vrijedno je 5,7 milijardi eura 2023. (sa 4,6 milijardi eura u 2020.), a vrijednost prodaje hrane biljnog podrijetla porasla je za 15% između 2020. i 2021., od čega je 6 p.p. između 2021. i 2022. Taj je rast iznosio 22% za jediničnu prodaju između 2020. i 2022., 4 p.p. od toga između 2021. i 2022.

Najznačajniji rast prodaje po kategoriji ima morska hrana (60%), koja je najmanje razvijena, ali najbrže rastuća kategorija. Biljno mlijeko je najrazvijenije od svih kategorija jer je prodaja najveća.

Prema GFI-jevom Izvješću o stanju industrije za 2022., Njemačka ima najveću vrijednost prodaje biljne hrane u Europi, ali Nizozemska ima najveću prosječnu potrošnju biljne hrane po glavi stanovnika. Tržišta biljnih proizvoda porasla su u mlijeku (+6%), mesu (+1%), siru (+17%), a smanjena su samo u jogurtu (-2%). Tržišta životinjskog podrijetla nisu porasla ni u jednoj kategoriji, ali su se smanjila u svakoj: mlijeko -4%, meso -4%, sir -3% i jogurt -2%.

U 2022. godini, prema podacima Euromonitora, ukupna globalna maloprodaja mesa biljnog podrijetla, morske hrane, mlijeka, jogurta i sireva dosegla je 28 milijardi dolara. (Euromonitor ne izvještava o jajima biljnog porijekla.)

Dinamika kupnje

Prema izvješću Mintela iz 2022., razlozi za odabir proteina biljnog podrijetla razlikuju se ovisno o prehrambenim preferencijama.

GFI 2022 Plant-Based State of Industry izviješće navodi da je privlačnost biljne hrane u porastu, s impresivnih šest od deset kućanstava koji kupuju biljne proizvode u 2022. Kako potrošači postaju svjesniji svojih prehrambenih izbora, potražnja za biljnim alternativama nastavlja postojano rasti. Među ovim biljnim alternativama, biljno mlijeko ističe se kao kategorija s najvećim prodorom u kućanstva.

Globalno javno financiranje

Javno financiranje pokazalo se snažnim katalizatorom u napretku hrane biljnog podrijetla, što je dovelo do transformativnih istraživanja i inicijativa za širenje tržišta diljem svijeta. Jedan takav primjer je vodstvo Danske u ulaganjima u hranu biljnog podrijetla. Godine 2022. Danska je dala revolucionarnu najavu, dodijelivši 675 milijuna kruna (100 milijuna dolara) za poticanje rasta i razvoja hrane biljnog podrijetla do 2030., prema GFI-ju. Ova obveza uslijedila je nakon njihovog obećanja 2021. od 1,25 milijardi kruna (190 milijuna dolara) kako bi postali globalni lider u istraživanju i proizvodnji na bazi biljaka. S ambicioznim ciljem smanjenja poljoprivrednih emisija za 55 posto do 2030., Danski fond za biljke ima za cilj potaknuti poljoprivrednike da uzgajaju usjeve bogate proteinima i prošire tržište biljnih proizvoda.

Europska unija također je odigrala ključnu ulogu u podržavanju inovativnog istraživanja i razvoja proizvoda biljnog podrijetla. Naime, projekt LIKE-A-PRO vrijedan 11,9 milijuna eura (12,3 milijuna dolara) pokrenut je za stvaranje 16 novih alternativnih proteinskih proizvoda iz različitih lokalnih izvora proteina. Ovaj projekt ima za cilj promicanje održive i zdrave prehrane uvođenjem alternativnih proteina i proizvoda. Uz to, projekt HealthFerm vrijedan 13,1 milijuna eura (14,3 milijuna dolara) istražuje prehrambene prednosti fermentirane hrane biljnog podrijetla. Ovaj istraživački pothvat, financiran s 11,3 milijuna eura (12,3 milijuna dolara) iz okvirnog programa Europske unije Horizon Europe za istraživanje i inovacije i 1,8 milijuna eura (1,9 milijuna dolara) od švicarske vlade, nastoji otključati potencijal fermentirane biljne hrane u obogaćivanje ljudske prehrane.

Javno financiranje alternativnih proteina

Potpora koju vlade pružaju istraživanju alternativnih proteina odraz je njihove predanosti postizanju održivog, sigurnog i otpornog prehrambenog sustava. Slično financiranju istraživanja obnovljivih izvora energije i globalnog zdravlja, ulaganje u istraživanje alternativnih proteina ključno je za osiguravanje održivije budućnosti. Podržavanjem inovativnih projekata i inicijativa koje su usredotočene na hranu biljnog podrijetla, vlade mogu ubrzati razvoj klimatski prihvatljivih prehrambenih rješenja, smanjiti emisije stakleničkih plinova i ublažiti pritisak na prirodne resurse.

Tržište mesa biljnog podrijetla

Pregled tržišnih brojeva

Svi naši uvidi potrošača vezani uz tržište hrane

Želite li razumjeti kako potrošači doživljavaju veganske prehrambene alternative? Svaki mjesec objavljujemo ove uvide o raznim temama. Možete ih pratiti ovdje ili putem našeg LinkedIn newslettera.

V-Label Izvješća

Webinari

Want to stay up to date on the latest trends?

News from Vegconomist on meat and fish alternatives

News from Vegconomist on cheese alternatives

News from Vegconomist on milk and dairy alternatives